fbpx

Fokus i koncentracija – neophodni za uspješno učenje

Djeca predškolskog uzrasta su veoma znatiželjna i puna energije. Prostor oko njih je predmet istraživanja i kao da se neprestano kreću s jedne aktivnosti na drugu. Vrijedi pravilo da koncentracija djeteta traje onoliko minuta koliko ima godina plus dva. S druge strane, sigurno ste imali priliku vidjeti dijete mlađeg uzrasta kako je „uronjeno“ u neku zabavnu aktivnost koja uključuje sva čula, kao što je skakanje po lokvicama, igra u blatu i sl. S polaskom u školu, za dijete postaje veoma bitno da može mirno da sjedi duže vremena, da prati instrukcije za rad i igru, te da reguliše svoje ponašanje. Zato je važno znati usmjeriti njihovu pažnju, vodeći se interesovanjima i pružajući odgovarajuću senzornu stimulaciju. Na vama je dragi roditelji da se ove godine što više uključite u pripremu svog djeteta za polazak u školu.

Šta je to fokus?

Fokus je sposobnost da pažnju, duži vremenski period, bez ometanja, održimo na jednoj stvari. Da bi proces učenja bio uspješan, važno je da dijete može slušati druge, pratiti instrukcije i koncentrisati se na ono što radi u datom trenutku. S obzirom da je mogućnost fokusiranja djece predškolskog i ranog školskog uzrasta kraća, najbolje je kraće aktivnosti kombinovati sa mentalnim odmorima od učenja i koncentracije.

Mentalni odmor

Mentalni odmor predstavlja period procesuiranja informacija i onoga što je naučeno. Dovoljno je da traje 2 do 3 minute. Najbolje funkcioniše kada uključuje pokrete tijelom, jer se na taj način obnavlja količina kisika i krvi u mozgu, tijelo se opušta, oslobađa se viška energije i sprema za novi period učenja.

U svrhu mentalnog odmora mogu poslužiti različite aktivnosti:

  • Plešite uz omiljenu muziku
  • Dobacujte se balonom
  • Neka svaki broj na kockici bude pokret određene životinje koju dijete treba imitiati
  • Radite kratke vježbe ili yogu za djecu
  • Trčite par minuta na zraku ukoliko ste u mogućnosti

Kako produžiti periode fokusa i koncentracije?

Mnogi su načini na koje možete raditi na povećanju fokusa i koncentracije u kućnom okruženju. Kao prvo, bitno je da dijete učestvuje u procesu učenja. Sve što govorite treba biti praćeno uključivanjem djeteta i traženjem reakcija. Kada dajete instrukcije šta i kako nešto treba uraditi, pojednostavite ih i dajite postepeno. U suprotnom, dijete neće moći da zadrži veći broj informacija, te samim tim neće biti u mogućnosti da uradi ono što ste tražili. Još je bolje ako su instrukcije praćene vizuelnim materijalom, naročito u slučaju mlađe djece ili djece koja se teže fokusiraju.

Senzorna stimulacija

Prilikom obavljanja aktivnosti i učenja novih stvari, važno je da su djetetu dostupni različiti materijali sa kojima može rukovati. Tako se stimulišu čulo vida, sluha, njuha, okusa i dodira. Na primjer, blato, pijesak, voda, i mekani materijali će duže zadržati pažnju djeteta, te tako osigurati uključenost, istraživanje i učenje. Naročito je zgodno dijete „uposliti“ za vrijeme pripreme hrane. Recimo, da vadi bobe graška iz mahuna ili da zajedno mijesite tijesto za hljeb. Dolaze topliji dani, pa kroz igru s vodom u manjem koritu i s različitim posudama, dijete može naučiti koji predmeti plutaju, o zapremini posuda, koji predmeti upijaju vodu i sl. Također, razvija se oko-ruka koordinacija utoku presipanja, prskanja i miješanja.

Važno je da igre u koje uključujete dijete odgovaraju uzrastu djeteta, naročito vezano za njihovo trajanje.

Aktivne igre koje razvijaju pažnju i koncentraciju

  • Društvene igre koje ne uključuju elektronske uređaje, poput „Čovječe ne ljuti se“, „Iks – Oks“, šah i sl.
  • Sastavite zajedno priču tako što će se svako jednom novom rečenicom nadovezivati na ono što je već rečeno.
  • Izgradite nešto iz mašte koristeći čačkalice i nešto što ih može sastaviti na krajevima (plastelin, ljepilo, selotejp, sitne gumene bombone i sl).
  • Slike od oblaka koje čine priču.
  • Tematsko sastavljanje lego kockica
  • Igra žmire
  • Pogodi predmet ne zahtijeva mnogo pripreme i materijala. Stavite neki predmet iza leđa. Dijete pogađa tako što Vam postavlja različita pitanja: „Može li se pojesti?“, „Da li je mekano?“, „Može li stati u moju ruku?“, „Da li je crvene boje? i td.
  • „Vruće-hladno“ je varijacija gornje igre, samo što predmet sakrijete negdje u kući ili dvorištu, a dijete ga traži postavljajući pitanja koja dovode bliže predmetu: „Da li je napolju?“, „Da li je u travi?“, „Da li se nalazi ispod nečega?“, „Da li je u blizini voda?“ i td.

Igre koje imaju krajnji rezultat

Ako djetetu date zadatak da uradi nešto za šta je potrebno duže vremena, vjerovatno je da će odustati kada mu/joj dosadi, na pr. crtanje. Umjesto toga odaberite recimo slagalicu, pa je veća vjerovatnoća da će istrajati do kraja.

 

Vrijeme za ekranom

Iako dijete satima može gledati nešto na TV, vrijeme provedeno za ekranom ustvari smanjuje pažnju i koncentraciju djeteta u toku aktivnosti koje ne uključuju upotrebu elektronskih uređaja. Razlog tome je što se djeca u stvari za to vrijeme ne koncentrišu, nego pasivno posmatraju ono što im je servirano. U današnje vrijeme je nemoguće u potpunosti eliminisati elektronske uređaje, dovoljno je da kontrolišete njihovu primjenu.

 

 

Vodite računa da uspostavite dnevni ritam i plan aktivnosti, jer djeca vole predvidljivost. Važna je pravilna i raznovrsna ishrana, redovna tjelovježba, opuštajuće aktivnosti i boravak u prirodi.

Da biste saznali više o pripremi djeteta za polazak u školu čitajte uskoro DUGIN najnoviji Vodič za roditelje djece predškolskog uzrasta: Vrijeme je za školu – Da škola bude radost.